Ljeto s kazalištem

Najdugovječniji hrvatski scensko-glazbeni festival, Dubrovačke ljetne igre, traju od 1950. do danas bez prekida, svake godine od 10. srpnja do 25. kolovoza na hrvatski jug donoseći premijerne, reprizne i gostujuće predstave, ove godine uz budžet od 1,8 milijuna eura te upravo dobivena sredstva iz europskih fondova, uz pojedinačne ulaznice od dvadeset do sedamdeset eura. Svaka nova uprava toga festivala nastoji donijeti nove silnice i svoje omiljene umjetnike koji se javnosti predstavljaju na svečanom otvaranju pod zastavom Libertas, a upravo je tradicija toga međunarodnoga i hrvatskoga festivala bila svojevrstan predmet ironije autora ovogodišnjeg otvaranja: od zaleđivanja folklornog ansambla Linđo uz mlade plesače suvremenoga plesa do kneza na Sponzi koji „više sliči knezu od Konavala“, a nije bilo jasno je li glumac koji je govorio Himnu slobodi Ivana Gundulića zaboravio cijelu jednu strofu „Uzroče istini od ove sve slave / Uresu jedini od ove dubrave...“ ili je ta referencija izbačena namjerno.

Od prošlogodišnjih premijernih i repriznih dramskih predstava novo vodstvo Ljetnih igara zadržava samo Viktoriju od neprijatelja (na slici)  / Iz fotoarhiva DLJI

Ove se godine na Igrama zapaža zaokret prema dječjoj publici, što je karakteristično npr. za Šibenski festival djeteta, pa se tako 14. srpnja izvodi plesna predstava Crtić (Anton Lachky Company), „za djecu 6+ i obitelj“, a u programu Ključevi od Grada za djecu Saint-Saensov Karneval životinja i glazbena radionica Tvornica zvuka Nenada Sinkauza, pričaonica Papagalo Jasne Held i događanje Kako percipiramo umjetnost? voditeljica Lucije Vuković i Helene Puhara.

Igre bez inozemnih gostovanja

Od prošlogodišnjih premijernih i repriznih dramskih predstava novo vodstvo Ljetnih igara zadržava samo Viktoriju od neprijatelja, a u program uvrštava premijerne predstave Michelangelo, prema drami Michelangelo Buonarotti Miroslava Krleže, u koprodukciji s Hrvatskim narodnim kazalištem Ivana pl. Zajca, Rijeka, Sebastijana Horvata i Milana Matthisa Markovića, u Horvatovoj režiji na Lokrumu, Odbrojavanje – na piru s Držićem i Nalješkovićem u koprodukciji s Akademijom dramske umjetnosti, Zagreb u izvođenju studenata glume u prostoru tvrđave Minčeta, i u Dubrovniku rijetko viđene tekstove nekadašnjega dubrovačkoga zeta, hrvatskoga književnika Ranka Marinkovića Pod balkonima u izvođenju Festivalskoga dramskog ansambla u režiji Darija Harjačeka u parku Sveučilišnoga kampusa. Na programu gostujućih predstava u dramskom programu nema, nažalost, nijedne inozemne pa nam treba čekati Festival svjetskoga kazališta u rujnu u Zagrebu i brojne druge jesenske i zimske teatarske mogućnosti s pogledima na međunarodnu scenu koje nude i zagrebačka i druga kazališta surađujući s inozemnim teatrima i festivalima.

Uz Dubrovačke ljetne igre, i Splitsko ljeto, velik se broj kazališnih događanja i ove godine sidri na otocima. Za one koji će ostati na kontinentu, također se priređuju raznoliki programi. No što je s
kvalitetom?

Dubrovačka festivalska publika tako može vidjeti samo hrvatska gostovanja. Predvodi ih predstava Črna mati zemla prema romanu Kristiana Novaka u dramatizaciji Tomislava Zajeca Zagrebačkoga kazališta mladih u režiji intendantice Dubrovačkih ljetnih igara Dore Ruždjak Podolski, slijede Ispravci ritma Gorana Ferčeca i redatelja Sergeja Gorana Pristaša kao koprodukcija BADco., Dubrovačkih ljetnih igara i Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, o kojoj smo pisali nakon zagrebačke premijere, i predstava te iste hrvatske, matične nacionalne kuće Ljudi od voska Mate Matišića i redatelja Janusza Kice. U nizu je predstava premijerno izvedenih u posljednje dvije godine, a uvrštenih na Igre i predstava Kitice i perlice amaterskoga Studentskog teatra Lero iz Dubrovnika redatelja Davora Mojaša.

Splitski povratak korijenima

Splitsko ljeto samo je pet godina mlađe od 69-godišnjih Dubrovačkih ljetnih igara, a i trajanje je programa kraće petnaestak dana: od 14. srpnja do 14. kolovoza, tijekom 32 dana u mahom ambijentalnim prostorima izvode se tri operna, deset dramskih, osam plesnih i sedam koncertnih naslova, znatno manje od dubrovačkih. Vodstvo splitskoga festivala kao najistaknutija događanja ističe premijernu obnovu Verdijeva Nabucca na Peristilu, sustipansku plesnu premijeru Bernstein pleše s udruženim splitskim i riječkim nacionalnim ansamblom i dramsku premijeru Eshilove Orestije na ambijentalnoj pozornici na Mosoru. Goran Golovko, ravnatelj Splitskoga ljeta i intendant Hrvatskoga narodnoga kazališta u Splitu ističe: „U europskoj godini baštine Splitsko ljeto vraća se svojim korijenima: antici i pučkom kazalištu. Drevni Peristil i stare pjacete odavno nisu samo kamene uspomene na minula stoljeća i duhove onih koji su, gradeći ih, ostavljali zalog za budućnost, nego i poprišta sudara svjetova i svjetonazora.“

Velik se broj kazališnih događanja i ove godine sidri na otocima. Na predstavljanju programa kazališnoga festivala koji se u srpnju i kolovozu održava u Novalji na Pagu umjetnički voditelj Novljanskoga trijatra glumac Goran Grgić istaknuo je: „U ovih 12 godina bilo je već stotinjak predstava u Novalji i trudim se da dovedem nove, zaigrane, zanimljive te u konačnici dobre predstave. Zahvaljujem našoj vjernoj publici, zbog koje i postojimo svih ovih godina.“ Tom je prigodom u Gradskom dramskom kazalištu Gavella u Zagrebu Nagradu za najbolju predstavu u prošloj godini dobila predstava Miris lovine Kazališta Moruzgva. Ovogodišnji je Trijatar – kazalište pod zvijezdama započeo početkom srpnja predstavom Sladoled Teatra Gavran prema tekstu Mire Gavrana u režiji Mladene Gavran. Publika će do 19. kolovoza moći vidjeti i predstavu Muškarci.hr u koprodukciji Teatromana i Satiričkoga kazališta Kerempuh, predstavu Balon Teatra Exit, Kako život Kazališta Moruzgva, predstavu Slučajni perverznjak Gradskoga kazališta Joza Ivakić iz Vinkovaca, predstavu Shirley Valentine Kazališne grupe Lectirum i predstavu Od tišine do glazbe Teatra Erato.

U vremenskom okviru od 14. srpnja do 10. kolovoza traje Olipski ljetni festival pod ravnanjem zagrebačkoga glumca i producenta Ljube Zečevića, otvoren monodramom u izvedbi Mije Begović Sve što sam prešutjela, u režiji Ivana Lea Leme. Taj su festival 2015. pokrenuli Udruga Olib i Kazališna družina Bastien s namjerom oživljavanja kulturnih događanja na otoku Olibu, a posvećen je dramskim umjetnicima Ani Karić i Bogumilu Klevi te Miloradu Rućandu, istaknutom članu Udruge Olib. Osim kazališnih predstava publika može posjetiti koncerte zabavne, klasične i rock-glazbe, sportske sadržaje te radionice na kojima sudjeluju istaknuti umjetnici i umjetničke organizacije. Neki se od festivalskih sadržaja izvode i na drugim otocima zadarskog arhipelaga – Istu i Silbi, sve uz visoka pokroviteljstva i državnu, zadarsku županijsku i gradsku financijsku potporu, što omogućuje slobodan ulaz publici na sva festivalska događanja, uz produkcijsku potporu projektu kreativne organizacije Platforma.

Plakat novaljskog festivala

Brijunska događanja Kazališta Ulysses Rade Šerbedžije u središte stavljaju premijeru Euripidovih Bakhi u režiji Lenke Udovički.

Teatar na kontinentu

Unatoč ljetnim vrućinama i godišnjim odmorima velik se broj kazališnih događanja odvija i u kontinentalnoj Hrvatskoj, od Osječkoga ljeta kulture 2018, u trajanju od 29. lipnja do 13. srpnja, s 49 programa na 24 lokacije, s najavljenim središtem u rock-melodrami Branka Kostelnika Long, long play u izvedbi HNK u Osijeku, do Zagrebačkoga histrionskog ljeta na Opatovini s Gričkom vješticom Glumačke družine Histrion do početka rujna i Ljetnih noći Teatra Exit, devetih po redu, ove godine od 27. lipnja do 4. kolovoza, sa sidrištem u Muzeju za umjetnost i obrt, koje u središte stavljaju vlastitu najnoviju uspješnicu, predstavu Dvoje redatelja Matka Raguža, uz niz repertoarnih i gostujućih predstava: uz predstavu na otvaranju CABAres CABArei Zijaha Sokolovića Exitovih predstava Njuške, Ja, tata!, Kako misliš mene nema, Taksimetra, Pluća, Izloška br. 49, Balona, Münchhausena, publika će moći pogledati tri inozemna gostovanja: Sjeveroistok Torstena Buchsteinera u režiji Jane Maričić iz Beograda o talačkoj krizi u Moskvi 2002, Beton Mahala, o problemima mladih u Novom Pazaru, Neuručena pisma iz Beograda o dopisivanju između Isidore Sekulić i Alberta Camusa te hrvatska gostovanja Ubojstvo u klubu Quasimodo PlayDrame iz Splita i HNK-a Zadar u režiji autora Elvisa Bošnjaka, Konstelacije Nicka Paynea u režiji Aide Bukvić u produkciji Osječkoga ljeta kulture i Posljednju Freudovu seansu Marka St. Germaina Kazališta Planet Art u režiji Marka Torjanca.

Bogatstvo se ovoljetnih, ovdje prikazanih i brojnih na ovome mjestu neprikazanih, a viđenih kazališnih, gotovo mahom festivalskih događanja ipak ne može mjeriti s očekivanim ili traženim visokim estetskim ili kulturnim, snažnim kulturološkim dosezima i kontekstima, barem sudeći prema srpnju, kad pišemo ovaj tekst: uz nerijetko slabo domišljene i nekonzistentne repertoarne škatule i programe, koje u sebe, u skladu s ljetnim vrućinama, godišnjim odmorima i ljetovanjima, trpaju previše raznovrsne i svakovrsne kazališne hrane, uz kvantitetu nerijetko u nesrazmjeru s (ne uvijek visokom) kvalitetom, uz rjeđa odstupanja i energetsku svježinu nekih motiviranih izvođača i dramaturških i redateljskih domišljatosti. Ali: o ukusima se ne raspravlja!